![Ambijentalna nastava za učenike I i II razreda u Sremskoj Mitrovici](https://www.savremena-gimnazija.edu.rs/wp-content/uploads/2021/12/sg-ambijentalna-nastava-naslovna.jpeg)
Savremena gimnazija u svom radu primenjuje savremene nastavne metode, zbog čega se i izdvaja u odnosu na druge škole.
Tako je krajem novembra uspešno realizovana ambijentalna nastava za učenike prvog i drugog razreda Savremene gimnazije. Ovaj vid nastave omogućava da učenici, umesto u školskim klupama, na terenu rade zadatke koje su za njih osmislili njihovi predmetni nastavnici.
![](https://www.savremena-gimnazija.edu.rs/wp-content/uploads/2021/12/sg-ambijentalna-nastava-slajfna-30x11.jpeg)
Ambijentalna nastava je realizovana na području Sremske Mitrovice, gde su predmetni nastavnici istorije, latinskog jezika, likovne kulture, verske nastave, računarstva i informatike, kao i izbornih programa (Jezik, mediji i kultura, Umetnost i dizajn i Pojedinac, grupa i društvo), nastavu realizovali na sledećim lokalitetima:
CARSKA PALATA
Carske palate u rimsko doba su imale dva dela: oficijelni i rezidencijalni. U prvom je bio smešten službeni prostor za obavljanje carskih dužnosti, a u drugom privatne prostorije za stanovanje cara i njegove porodice. Na ovom lokalitetu se danas može videti samo jedan deo imperijalnog kompleksa. Zidovi i podovi koji se mogu videti u većem delu predstavljaju stambeni deo palate. O luksuznoj unutrašnjoj dekoraciji svedoče fragmenti fresaka, mozaički podovi, arhitektonska dekoracija od raznovrsnog kamena koji je dopreman sa raznih strana sveta: iz Egipta, Male Azije, Grčke, Italije.
Osim što su pisali reportaže o terenskoj nastavi u Sremskoj Mitrovici, učenici su sa svih lokaliteta popunjavali Google Maps – vodič kroz Sirmijum sa kratkim opisima i fotografijama, osmišljavali postove za društvene mreže, pravili panoramski prikaz lokaliteta, skicirali i dovršavali izgled nekadašnje palate i odgovarali na pitanja u vezi sa onim što su čuli i videli, ali i na pitanja za koja je bilo potrebno i dodatno istražiti i pronaći odgovore na internetu.
MUZEJ SREMA
U prirodnjačkom delu Muzeja Srema učenici su se upoznali sa paleontološkim predmetima koji predstavljaju podatke o oblicima života iz davne prošlosti Srema, jer svedoče o fauni koja je u dalekoj prošlosti nastanjivala sremsku ravnicu.
Istorijsko odeljenje Muzeja Srema čuva predmete nastale u velikom vremenskom periodu, od 11. veka do kraja 1960. godine. Učenici su imali priliku da vide zbirke oružja i opreme, odlikovanja, pečata, uniformi, numizmata, štampe, fotografija sa filmskim trakama, katastarskih planova, dokumenata iz kulturne istorije, razglednica, oglasa, dokumenata i fotografija iz Drugog svetskog rata i ostale sitne neopredeljene predmete.
U Lapidarijumu Muzeja Srema imali su priliku da pogledaju primerak mermernog Sunčanog sata sa predstavama titana Atlasa i heroja Herkula, nadgrobne spomenike (stele, sarkofage, nadgrobne are, tituluse, ranohrišćanske nadgrobne ploče), votivne spomene (žrtvenike – are sa beneficijarne stanice izvan zapadnog bedema Sirmijuma) i miljokaze, kao i brojne primerke arhitektonskih elemenata koji su na poseban način oslikali jedan imperijalni grad sa kamenom iz svih krajeva Rimskog carstva.
PRAVOSLAVNA I RIMOKATOLIČKA CRKVA SVETOG DIMITRIJA
Obe crkve su posvećene Svetom Dimitriju, zaštitniku grada. Pravoslavna crkva Svetog Dimitrija, među mesnim stanovništvom poznata i kao Nova pravoslavna crkva ili Velika crkva, najveći je bogoslužbeni pravoslavni hram u Sremskoj Mitrovici i jedan od najvažnijih na području Srema.
Učenici su imali zadatak da uoče sličnosti i razlike između stilova ove dve crkve, da uporede prostor, bogosluženje, rituale, koncept vere, sveštenstvo i razne elemente koje su mogli da uoče.
ŽITNI TRG I MOST SVETOG IRINEJA
Ove dve lokacije bile su i poslednje lokacije u okviru naše ambijentalne nastave.
Trg u Sremskoj Mitrovici sa svojom neposrednom okolinom predstavlja jedan od najstarijih delova grada i zaštićen je kao prostorna kulturno-istorijska celina od izuzetnog značaja. Sagrađena je u XVII veku, ima odlike turskog urbanizma – trougaoni oblik, nepravilne strane i postepen prelazak u ulice koje se ugaono stiču u njega.
Most na Savi akademika Nikole Hajdina sa svojih 262,5 metara najduži je viseći pešački most u Evropi, a spaja Sremsku i Mačvansku Mitrovicu. Ime Most Svetog Irineja dobio je po jednom od hrišćanskih mučenika koji su u doba rimskog Sirmijuma pogubljeni bacanjem sa tadašnjeg Artemidinog mosta.
Neki od zadataka učenika bili su skiciranje mosta i obrada fotografije, što se učenicima posebno dopalo.
![](https://www.savremena-gimnazija.edu.rs/wp-content/uploads/2021/12/image1-21x30.png)
Pogledajte reportaže naših učenika, koje će vas, nadamo se, odvesti put Sremske Mitrovice: